Romans 11

Maro Kindeni ŋandai ipu muli ndo panzi Isrel ŋgu

1Ayo, naŋa Paulo neŋgu kasoŋâŋa toŋge kilo kala ikeno mine; tiambo Maro Kindeni ipu muli panzi ne tamâta marumbu lâ, tiya? Naŋa apaimi tu i ipu muli panzi tia ku tia ndo. Naŋa warakâŋgu kala amo Isrel ŋgu tamwatâŋgu. Naŋa nde Abraham ne vâsa. Naŋa nde Benjamin see.

2Nia ndoyo Maro Kindeni ipateanzi Isrel ŋgu tu ma simo i tamwata ne ŋgu, aku i ŋandai ipu muli panzi ŋga. Tiambo miki kazizâla ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini, a? Ilia ino pa Maro Kindeni ku isowe ŋgua lâ Isrel ŋgu tininzi. Ikai noŋa mine tu, 3“Maro Ŋalae, kala ŋine kinzi sipunzi noko ne ŋgua-tulâŋa tamâta rârâni sipamateteu lâ, aku sizavaru noko ne patarawâŋa nia rârâni marumbu lâ. Aku naŋa simboŋgu nâ apono muli pano, andeta situ sipu naŋa pâta amâte tona.” 4Andeta Maro Kindeni itu ŋgua taulo papa Ilia ku ilelea mine tu, “Naneŋgu tamâta pinde simo ŋai yo, aku kinzi ŋandai sipare tukunzi ku siwâŋgi pa maro laŋeŋa Bal ŋga. Kinzi tamâta ŋinde kambwaŋenzi ipâŋga lâ 7,000.” 5Aku lâ zo ŋine kala mine nâ, Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa kinda ŋgu kiri-mwata, aku ipatea tu kinda ma tamo i tamwata ne tamâta. 6I ne wisi-wisi imâ pa kinda kala ipatea kinda lâ. Andeta i ŋandai kalo ŋgere ŋana vetâŋa ara pinde muŋga taveta, ŋineŋga ipatea kinda ŋga. Ambo Maro Kindeni ma uru ipateanzi tamâta ikura vetâŋa ara pinde kinzi muŋga siveta, ande i ne wisi-wisi nde mao tia. Andeta tia.

7Mine kala kinda ma taporo mana. Kinzi Isrel ŋgu simakâsa ŋalae tina ŋana sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, andeta ŋandai sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra ŋga. Maro Kindeni ipateanzi ŋgu kiri mwata nâ, aku kinzi ŋinde nâ sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra. Aŋga ŋgu ŋalae nde taŋanzi kaika nâ. 8Vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini. Iporo ŋgua ŋananzi taŋa-kaika tamwatanzi ŋinde mine tu,

“Maro Kindeni ivetanzi sipâŋga sitogo kapa mine. Mine kala matanzi ikura ŋana simora tia, aku taŋanzi nde ikura ŋana siloŋo ŋgua tia. Kinzi simo mine lee simâ ipâŋga lâ zo ŋine.”
9Aku Daviti kala itula ŋgua kie taituni ŋananzi Isrel ŋgu mine tu,

“Lâ zo ndia kinzi siveta waiŋa ŋalaŋala, ande naŋa iloŋgu tu ndekâŋa ne zo ŋinde ma ipalele ku iyaula kinzi warakanzi, itogo nimbu ikai ŋgoa mine. Naŋa iloŋgu tu kinzi ma sikai pareŋa-nia ŋana nenzi vetâŋa potomule kâ.
10Naŋa iloŋgu tu noko ma kuveta matanzi leva-leva, ŋana kinzi ma sikura tu simora kilo tia. Kuyaula kumbunzi totoroni, ŋana kinzi ma sikura tu simandi kaika kilo tia.”

Maro Kindeni iveta kie ara panzi tinikoa ŋgu

11Mine nde naneŋgu kasoŋâŋa toŋge kilo kala ikeno mine; muŋgani, lâ zo ŋinde kinzi Isrel ŋgu sipu mulinzi pa Maro Kindeni, tiambo kinzi sipayaula ndo lâ, tiya? Naŋa apaimi tu kinzi sipayaula ndo, ande tia. Kinzi sipu mulinzi papa, aku ŋana duvi ŋinde kâ, Maro Kindeni ilâ panzi tinikoa ŋgu ku iveta nzâla ŋana ikainzi piti lâ kondoma ilo. Iveta vetâŋa ŋinde tu ma isowe kinzi Isrel ŋgu matanzi. 12Kinzi Isrel ŋgu nenzi taŋa-kaika ŋinde ikai nzâla piti panzi ŋgu ndoni simo tâno kulu, ŋana Maro Kindeni ne vetâŋa ara ndo ma imâ panzi. Kinzi Isrel ŋgu simbe lâ, andeta ŋinde ivilanzi ŋgu pinde ŋana simo ara kâ. Mine nde kinda tasama tu muli ŋga, lâ zo ŋinde kinzi Isrel tamâta ma sitaulo silâ pa Maro Kindeni kilo, ande i ne vetâŋa arara ma ipâŋga ŋalae tina panzi tamâta ŋgu rârâni.

13Ayo, kala ŋine naŋa atu aporo ŋgua pa miki tamâta lâ tinikoa ŋgu. Maro Kindeni ipatea naŋa ŋana atula pâri ara pwataki pa miki, aku naŋa andeka ŋalae ŋana naneŋgu wurâta ŋine. 14Naŋa iloŋgu tu naneŋgu wurâta ŋine ma ipaŋo warakâŋgu neŋgu ŋgu Isrel ilonzi kalonzi, ŋana kinzi ma sipadâda ŋana vetâŋa ara Maro Kindeni iveta panzi ŋgu pinde, kala ma sipalele ilonzi kalonzi ku sitaulo pa i. 15Muŋga, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipu muli panzi Isrel ŋgu, ande iveta nzâla panzi tamâta rârâni simo tâno ndoni ŋana ma sikura tu sipâŋga simo ilonzi kalonzi taitu kuku i. Mine nde kinda tasama tu muli ŋga, lâ zo ŋinde i ma ikainzi Isrel ŋgu sitaulo simâ papa i kilo, ande ŋinde ma ara ku ara ndo. Ŋinde ma itogo ipaŋonzi mateŋa tamâta simo vianzi kilo mwasina. 16Ambo tamâta toŋge itu imomo puroŋa, aku ikai puroŋa katiŋe piti ku iveta patarawâŋa pa Maro Kindeni, ande kinda tasama tu puroŋa ŋinde ndoni ipâŋga itogo Maro Kindeni ne kelekele. Ambo tamâta toŋge ikai kâi mburu-mburu iveta patarawâŋa pa Maro Kindeni, ande kinda tasama tu kâi ŋinde ne laka nde i ne kelekele tona.
16 Ŋgua tambirâŋa ŋine nde duvi mine; kinda kalo-tawana tamâta pinde ŋandai Juda tamâta ŋga; kinda tamo lâ ŋgu pinde. Andeta ŋana nenda kalo-tawana kâ, Maro Kindeni ne ŋgua pâŋa tava ne vetâŋa arara nde ikeno pa kinzi wa kinda wa.


17Kinzi Isrel ŋgu nde sitogo kâi “oliv” bâŋa. Andeta Maro Kindeni itoto kâi ŋinde ne laka pinde piti lâ. Aŋga miki ŋgu pinde nde katogo kâi oliv ŋgoi ne laka pinde. Maro Kindeni muŋga ikai miki ku iseŋgemi lâ kâi oliv bâŋa ŋinde tini, ŋana miki ma kakai kâi laka muŋgâŋa ŋinde nianzi. Kala ŋine miki uru kakai siŋi ara ndo lâ kâi ŋinde mburu-mburu, aku miki kamo ara nâ. 18Taitu miki ma ilomi tu miki nde tamâta ara ndo ku kapolenzi kâi bâŋa ŋinde ne laka mao, mine ndimo. Ambo miki ilomi mine, ande kalomi ŋgere sondo ŋga. Miki kâi laka ŋandai uru siŋi ara kalua kâi mburu-mburu ŋga. Mburu-mburu uru siŋi ara ilua miki. 19Tiambo miki ma kaporo tu, “Maro Kindeni ilo pa maka kâi ŋgoi laka pinde, kala itotonzi kâi bâŋa laka ŋinde piti lâ ku ioma kakai nianzi.” 20Mao nâ, Maro Kindeni iveta mine lâ. Andeta kinzi ŋandai kalonzi tawana i ŋga, aku ŋana duvi ŋinde kâ itotonzi piti lâ. Aŋga miki nde kalomi tawana i, aku ŋana duvi ŋinde kâ miki kamo ara lâ kâi bâŋa ŋinde tini. Mine nde miki ma kapasuka warakami tinimi ndimo. Miki kapakatona sondo ŋga. 21Miki kalomi ŋgere sondo ŋana ŋine kâ; Maro Kindeni itotonzi kâi bâŋa ŋinde ne laka piti lâ. Aku mine nâ, ambo miki ma kapasuka warakami tinimi, ande i ma io miki yâti tia ndo.

22Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Maro Kindeni nde kalo-sukâŋa warika, andeta i nde pareŋa-nia tamwata tona. Tamâta pinde siveta kiesaka, kala ipare nia panzi. Ambo miki ma kamo i ne kalo-sukâŋa kalo, ande i ma kalo sukâŋa nâ pami. Ambo tia, ande i ma itoto miki piti tona. 23Ambo kâi bâŋa ne laka ŋinde i muŋga itotonzi piti ma sipalele ku ma kalonzi tawana i, ande i ma iseŋgenzi sitaulo simâ pa kâi tini kilo. Mao nâ, Maro Kindeni ikura tu iseŋgenzi sitaulo simâ kilo. 24Miki tamâta lâ ŋgu pinde, muŋga miki nde kâi oliv ŋgoi toŋge ne laka, andeta Maro Kindeni itoto miki ku iseŋgemi lâ kâi oliv bâŋa ŋinde tini. Andeta kâi bâŋa ŋinde nde miki niami sondo, ande tia. Mine nde mao nâ, Maro Kindeni ikura ndo ŋana ikainzi kâi bâŋa ŋinde ne laka mao ku iseŋgenzi sitaulo simâ pa warakanzi nenzi kâi ŋinde tini kilo.

Maro Kindeni itu itula ne wisi-wisi kilala pwataki panzi tamâta ndoni

25Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋgua paveâŋa ŋine ne duvi sondo. Naŋa tiniŋgu pwâka tu miki ma ilomi tu nemi ilo-kalo nde ŋalae ndo. Ŋgua paveâŋa ŋinde nde duvi mine; kinzi Isrel ŋgu taŋanzi kaika ndo, andeta kinzi ma simo mine ikura zo rârâni, ande tia. Kinzi ma simo mine lee ikura lâ zo muli ŋinde kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu ma simâ papa Maro Kindeni, ikura kambwaŋenzi ŋapia ipatea panzi muŋgani lâ. 26Aku lâ zo ŋinde, ŋineŋga Maro Kindeni ma ikainzi Isrel tamâta rârâni piti lâ kondoma ilo. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,

“Isrel nenzi Yautâŋa Tamwata ma iyoka pa Jerusalem lawea ikeno Saion Tuu kulu ŋinde imâ. Aku i ma ivetanzi tamâta rârâni lâ Yakopu ne vâsa ŋgu sipile nenzi mâsi ŋana sipu mulinzi papa i kâ.
27Aku lâ zo ŋinde naŋa ma aveta mbutukunâŋa kunzi ŋana azavaru nenzi kiesaka piti lâ tininzi.”
28Kinzi Isrel ŋgu sipu mulinzi pa Yesu ne pâri ara marumbu lâ. Mine kala kinzi simo Maro Kindeni ne kazâŋa tamâta, aku ŋinde ivila miki tamâta lâ tinikoa ŋgu. Andeta Maro Kindeni kalo ŋgere ŋana kinzi Isrel ŋgu timbunzi simo muŋgâŋa ŋinde, kala ipatea tu i ma tini mwasa pa nenzi vâsa ŋgu. 29Ŋana tu Maro Kindeni ne vetâŋa kilala ikeno mine; ambo ipateanzi tamâta pinde tu simo i ne ŋgu, aku iveta kie ara panzi, ande i ma muli ipalele ku ipu muli panzi, ande tia ndo. 30Muŋga miki tamâta lâ tinikoa ŋgu taŋami kaika pa Maro Kindeni. Andeta zo ŋine kinzi Juda ŋgu uru taŋanzi kaika mine nâ. Ŋana duvi ŋinde kâ Maro Kindeni io ne wisi-wisi imâ pa miki marumbu lâ. 31Kala ŋine kinzi Juda tamâta simora tu Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ pami lâ, ande kala taŋanzi kaika papa i. Andeta muli ŋga Maro Kindeni ne wisi-wisi ma ilâ pa kinzi tona. 32Maro Kindeni isâu pa taŋa-kaika ne mâsi tu ikainzi tamâta rârâni kaika muŋga lâ ŋga. Ŋinde nde duvi mine; i ilo tu i ne kalo-sukâŋa ma ilâ panzi tamâta rârâni.

Ara ŋana kinda ma tapanea Maro Kindeni

33Opopo! Maro Kindeni ne vetâŋa rârâni nde ara ku ara ndo! I ne ilo-kalo nde ŋalae ndo, indue lâ lâmbu itogo tâi geza-geza mine. Kinda tamâta takura tu tasama i ne ilo-kalo ŋinde duvi tia ndo. Mana mana ŋga iveta mâsi kie-kie, a? Ŋine kinda tazizâla ndo ŋana. 34Ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu,

“Ea ikura tu isama Maro Ŋalae ne ilo-kalo, a? Aŋga ea ikura tu ipanana i ŋana ilo-kalo pinde, a?
35Ea kelekele toŋge ilua Maro Kindeni, kala Maro Kindeni ma ikatu kelekele ŋinde taulo papa i, a? Tia ndo kanaŋo!”
36Maro Kindeni tamwata ipulianzi kelekele rârâni sipâŋga lâ, aku imo kelekele rârâni warika. Kelekele rârâni nde i simbo nâ ne. Kinda ma tapanea i ŋa tasuka kâki ikura zo rârâni, ma taveta mine ku tamo nâ. Mao.

Copyright information for XSI